Prirodne znamenitosti

RAVNA GORA

Ravna gora je najsjevernija gora Hrvatskoga zagorja. Smjestila se u gornjem porječju rijeke Bednje i smatra se posljednjim ogrankom Alpi. Najviši vrh Ravne gore je na nadmorskoj visini od 686 metara i na njemu je podignut vidikovac. Područje Ravne gore prekriveno je pretežno bjelogoričnom šumom s primjesama crnogorice. Ravna gora uz prirodne ljepote kraških pojava kao što su stijene i pećine, po čemu je jedinstvena na području sjeverne Hrvatske, pruža mogućnosti za planinarske izlete jer se na njenim vrhovima nalaze dva planinarska doma. Planinarski dom „Filićev dom“ na Ravnoj gori raspolaže kapacitetom od 70 ležajeva u 16 soba. Kod „Filićevog doma“ se u listopadu održava nacionalno natjecanje „Planinarski kotlić“. Planinarski dom „Pusti duh“ na Ravnoj gori raspolaže kapacitetom od 20 ležajeva. Najatraktivnija na Ravnoj gori je stijena na krajnjem sjeverozapadu koja se uzdiže iznad mjesta Cvetlin, a na kojoj postoje i staze za alpinističko penjanje. Na vrhove Ravne gore može se doći pješice, dobro markiranim stazama, iz Trakošćana (1,5 sat), Bednje (2 sata) ili Lepoglave (3 sata). Može se doći i automobilom po dobro održavanim makadamskim cestama iz Kamenice ili Višnjice.

RIJEKA BEDNJA
 
Rijeka Bednja izvire u mjestu Bednjica koje se nalazi u podnožju Ravne gore. To je najdulja rijeka koja ima i izvor i ušće u Republici Hrvatskoj. Na svome putu dugačkom 133 km u pravcu istoka teče između Ravne gore i Ivančice, a na dodiru Ivančice i Topličke gore se kroz viši teren probila prema jugu i napravila veliki zaokret jer su joj put prepriječili obronci Kalnika. Odavde se usmjerila prema sjeveroistoku da bi između Topličke gore i Kalnika našla svoj put u rijeku Dravu. Od četiri rijeke Hrvatskog zagorja jedino se rijeka Bednja ulijeva u Dravu. Današnja širina rijeke kreće se od 10 do 20 metara, a dubina do 3 m. Bogata je raznovrsnom ribom, počevši od najmanje uklije pa preko klena, podusta  (bijela riba) sve do manjiča, soma, šarana itd.

TRAKOŠĆANSKO JEZERO
 
Trakošćansko jezero je dio kompleksa Parka prirode Trakošćan i nalazi se na 246 metara nadmorske visine. To je akumulacijsko jezero, koje je nastalo u razdoblju od 1853.-1862. godine izgradnjom brane na potoku Čemernici. Površina mu je oko 17 ha, dugačko je oko 1,5 km i najveće dubine oko 4 metra. Voda se ljeti ugrije i do 22˚C dok se zimi površina zaleđuje i led na njoj ostaje oko tri mjeseca. Izvrsno se uklapa u pejzaž i mikroklimatske uvjete te se tretira kao rijetka i izuzetno vrijedna prirodna kategorija. Uz samo jezero uređene su pješačke staze koje taj prostor pretvaraju u jedinstveno šetalište.

PARK-ŠUMA TRAKOŠĆAN
 
Jezero, livade, grupacije drveća i grmlja u neposrednoj okolici dvorca Trakošćan čine veoma skladnu hortikulturnu cjelinu. Na ovom prostoru, uz domaće vrste (hrast kitnjak i obični grab), rastu i unesene vrste drveća (čempres, crvena bukva, platane, borovac, glicinija i druge vrste). Prisutnost crnogoričnih vrsta (osobito jele) na ovim visinama (250 m) dokazuje vegetacijsku inverziju, tj. na nižim područjima rastu crnogorične vrste karakteristične za više nadmorske visine, a na višim obroncima susrećemo bjelogorične vrste karakteristične za niže nadmorske visine. Ova pojava dokazuje i mikroklimatsku inverziju, tj. nešto nižu prosječnu temperaturu u dolini od one na okolnim brežuljcima. Uzrok tome je svakako prisutnost jezera u dolini. Navedena pojava predstavlja raritet na širem području, i na relacijama izvan Hrvatskog zagorja.

STARE LIPE U BEDNJI
 
Ispred zgrade župnog dvora u Bednji rastu dva stara lipova stabla. Točna godina njihove sadnje nije poznata, ali se pretpostavlja da su posađena 1779. godine, kad je izgrađena zgrada Župnoga dvora. Od 1969. godine su zakonom zaštićene.
 

 

  
 
© 2009. Opcina Bednja. Sva prava pridrzana. Oblikovanje: Bambi Bold   Razvoj i programiranje: X-media